Izmjene Izbornog zakona po prijedlogu HDZ-a BiH: A, B i C izborne jedinice – Komšić i Nikšić smatraju ga nedemokratskim i uvodom u “treći entitet”

0
62
izmjene-izbornog-zakona-po-prijedlogu-hdz-a-bih:-a,-b-i-c-izborne-jedinice-–-komsic-i-niksic-smatraju-ga-nedemokratskim-i-uvodom-u-“treci-entitet”

Dužnosnici HDZ-a BiH u Interresornoj radnoj grupi za izmjenu Izborog zakona BiH, Borjana Krišto, Bariša Čolak i Josip Brkić, dostavili su svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona. Borjana Krišto, Bariša Čolak i Josip Brkić traže uvođenje novih područja prilikom izbora članova Predsjedništva BiH, odnosno, tri zasebne izborne jedinice A,B iC.

Ovaj prijedlog odmah su oštro kritizirali predsjednik DF-a i član Predsjedništva BiH Željko Komšić kao i predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić.

“HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona je ilustracija snova ove političke stranke. Očekivano, prijedlog je ilustracija snova HDZ-a. Njime se ne implementira presuda Sejdic Finci niti ostale presude Europskog suda za ljudska prava. Prijedlog je, opet očekivano, utemeljen na diskriminatorskom etničkom principu izbornih jedinica. Za izborno područje C, HDZ je namijenio ćoravu kutiju, gdje 400 tisuća glasača glasa tek formalno, a njihovi glasovi ne utječu na ishod, što je sumrak demokracije. Rješenje je u ukidanju etničkog prefiksa kako to sugeriraju i presude Europskog suda, a ne u dodatnoj etničkoj diskriminaciji. Imam dojam da njima nije do rješenja i da ni sami nisu ozbiljni s ovim prijedlogom, jer imaju namjeru blokirati sljedeće izbore. Nisu se ni potrudili toliko da tehnički ažuriraju prijedlog”, komentirao je Komšić.

Inače, ovo je njegov očekivan komentar jer po prijedlogu izmjena Izbornog zakona Komšić više nikada ne bi bio izabran za člana Predsjedništva, odnosno, da o članu Predsjedništva BiH ispred hrvatskog naroda odlučuje bošnjačko biračko tijelo što Komšić smatra da je “demokratsko”, dok je ovaj prijedlog ocijenio “sumrakom demokracije”.

HDZ-ovom prijedlogu energično se protivi i predsjednik SDP-a koji je rekao da je izmjena Izbornog zakona za tu stranku po HDZ-ovom modelu neprihvatljiv “Neprihvatljiv je jer je suprotan presudama Europskog suda za ljudska prava i europskoj demokratskoj praksi pošto se opet svodi na brojanje krvnih zrnca, antidemokratsku praksu etničkog ekskluziviteta, a uz to uvodi nove podjele, odnosno ‘ad hoc’ treći entitet. U nama po ovom pitanju imaju jasne protivnike”, komentirao je Nikšić.

Ovo je prijedlog HDZ-a BiH:

Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo BiH) koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine – jedan bošnjački i jedan hrvatski – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasovati ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali ne za oba.

Za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine formiraju se tri ad hoc izborna područja: A, B i C.

U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda.

U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda.

Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C.

Do provedbe novog popisa utvrđuje se sastav izbornih ad hoc područja A, B i C na sljedeći način:

Izborno područje A sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Centar Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Trnovo (FBiH), Tuzla, Živinice, Srebrenik, Lukavac, Gradačac, Čelić, Banovići, Gračanica, Kladanj, Kalesija, Doboj-Istok, Teočak, Sapna, Zenica, Kakanj, Maglaj, Tešanj, Zavidovići, Visoko, Breza, Olovo, Doboj-Jug, Bihać, Sanski Most, Velika Kladuša, Cazin, Bosanska Krupa, Ključ, Bužim, Konjic, Jablanica, Bugojno, Donji Vakuf, Goražde, Pale (FBiH) i Foča (FBiH).

Izborno područje B sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Široki Brijeg, Ljubuški, Posušje, Grude, Livno, Tomislavgrad, Kupres, Čapljina, Čitluk, Prozor-Rama, Neum, Ravno, Orašje, Domaljevac-Šamac, Kreševo, Dobretići i Usora.

Izborno područje C sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Grad Mostar, Stolac, Travnik, Vitez, Jajce, Kiseljak, Novi Travnik, Busovača, Gornji Vakuf-Uskoplje, Fojnica, Odžak, Žepče, Vareš, Glamoč, Drvar, Bosansko Grahovo, Bosanski Petrovac i Distrikt Brčko-opcija FBiH.

Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat s liste bošnjačkih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan bošnjački kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.

Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan hrvatski kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.

Srpskog člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske- biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Mandat članova Predsjedništva BiH traje četiri godine.”

U Potpoglavlju B, članku 10.12. stavaku (2) rečenica:

Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakom kantonu.“, briše se.

Broj izaslanika iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih po županijama/kantonima uzimajući u obzir posljednji popis stanovništva raspoređuje se na sljedeći način:

17 izaslanika iz reda bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Tuzlanska bira četiri izaslanika, Sarajevska četiri izaslanika, Zeničko-dobojska tri izaslanika, Unsko-sanska tri izaslanika, Hercegovačko-neretvanska jednog izaslanika, Srednjobosanska jednog izaslanika i Bosansko-podrinjska jednog

17 izaslanika iz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Hercegovačko-neretvanska bira pet izaslanika, Srednjobosanska četiri izaslanika, Zapadnohercegovačka tri izaslanika, Herceg-bosanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska jednog izaslanika, Posavska jednog izaslanika i Tuzlanska jednog izaslanika.

17 izaslanika iz reda srpskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Sarajevska bira četiri izaslanika, Herceg-bosanska tri izaslanika, Unsko-sanska tri izaslanika, Tuzlanska dva izaslanika, Hercegovačko-neretvanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska dva izaslanika i Srednjobosanska jednog izaslanika.

7 izaslanika iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Sarajevska bira tri izaslanika, Tuzlanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska jednog izaslanika i Unsko-sanska jednog izaslanika.

/Republikainfo.com/